Kakav je postupak registracije žiga?
Postupak registracije žiga uglavnom je isti u svim državama, međutim potrebno je uzeti u obzir da su rokovi, troškovi i ostala obilježja uređeni nacionalnim zakonodavstvom države u kojoj želimo zaštititi žig.
Među tri najčešća pristupa registraciji žiga su:
- Nacionalna prijava – Putem nacionalnog Ureda za intelektualno vlasništvo (npr. podnošenje putem Državnog Zavoda za intelektualno vlastništvo),
- Prijava putem regionalnih Ureda za nacionalno vlasništvo (npr. podnošenje putem Ureda za intelektualno vlastništvo - EUIPO),
- Prijava upotrebom Madridskog sporazuma – Putem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) – uvjet za registraciju žiga putem WIPO Ureda je prethodno podnešena prijava, ili da je žig za koji se pokreće postupak već registriran u nacionalnom ili regionalnom Uredu.
Postupak registracije započinje službenim podnošenjem zahtjeva u bilo kojem obliku. Obično, pojedini uredi imaju unaprijed definirani obrazac, kako bi se podnositelju olakšao službeni postupak. Kao datum podnošenja Uredi podrazumijevaju datum primitka zahtjeva, odnosno prijave sa ispunjenim minimalnim zahtjevima, ali NE i datum primjerice preporučenog slanja pošte.
Ured provjerava ako zahtjev zadovoljava službene i apsolutne uvjete odbacivanja, koji su najčešće detaljno definirani u okviru nacionalnog zakonodavstva.U slučaju registracije žiga u Sloveniji, to su Točka 42. i Točka 43. Zakona o industrijskom vlasništvu (ZIL). Ako je potrebno, nadležni Ured za intelektualno vlasništvo može pozvati podnositelja kako bi dopunio svoj zahtjev. Kada je zahtjev službeno ispunjen i nakon što je izvršen postupak ispitivanja, Ured objavljuje prijavu registracije žiga u službenom mjesečnom glasilu Ureda.
Nakon objave slijedi 3-mjesečni rok u kojem treće osobe mogu uložiti prigovor registraciji žiga. Nakon završetka ovog razdoblja, Ured provjerava ako je plaćena odgovarajuća naknada za registraciju žiga, te po potrebi poziva podnositelja kako bi istu podmirio.